Posljednjih godina raste interes za klima uređaje ne samo zbog mogućnosti hlađenja prostora, nego i zbog niskih mjesečnih troškova grijanja. Moderniji (inverterski) klima uređaji visokih su energetskih klasa (A+, A++ i A+++) te troše značajno manje električne energije. Također, inverter tehnologija u klima uređajima omogućava učinkovito grijanje i prilikom izrazito niskih vanjskih temperatura do -15°C ili nižih. Klasične električne grijalice (kaloriferi, infracrvene grijalice, konvektori, uljni radijatori) troše upravo onoliko električne energije koliko su deklarirane. Električna grijalica snage 1000 W u sat će vremena potrošiti 1 kWh i predati 1 kW toplinske energije u prostor. Klima uređaji za utrošenih 1 kW snage mogu dati 3, 4 ili čak preko 5 kW toplinske energije što ih čini izrazito ekonomičnim načinom grijanja i višestruko učinkovitijim od bilo kojeg drugog načina grijanja na struju.
Inverterska tehnologija
Inverterski kompresor regulacijom broja okretaja konstantno prilagođava snagu ovisno o temperaturi zraka u prostoriji. Ukoliko je temperatura zraka u prostoriji znatno niža od zadane temperature, klimatizacijiski će uređaj raditi maksimalnom snagom dok ne postigne zadanu temperaturu, a zatim samo potrebnom snagom za održavanje željene temperature. Regulacijom rada kompresora klima uređaj zapravo ostvaruje nižu potrošnju električne energije.
Niske temperature
S niskim vanjskim temperaturama snižava se i tlak plina u sustavu klima uređaja zbog čega se smanjuje koeficijent energetske učinkovitosti. To znači da će klima uređaj za utrošenih 1 kW električne energije u prostor predati 2 kW ili manje toplotne energije. Drugim riječima, nižim temperaturama smanjuje se učinkovitost klima uređaja. Preporuča se za hladnijih dana konstantno držati klimu upaljenom kako bi se održavala temperatura zraka i kako bi konačna potrošnja struje bila manja. Veliki minusi nisu razlog za zabrinutost. Klima uređaji pri nižim temperaturama (čak i iznad nule) odlaze u takozvani defrost te odmrzavaju sustav vanjske jedinice. Proces odmrzavanja najčešće traje nekoliko minuta i ponavlja se jednom u sat vremena ovisno o kvaliteti klima uređaja, vanjskoj temperaturi i vlazi.
Snaga klima uređaja, EER i COP
Svaki klima uređaj ima deklariran EER i COP koeficijent koji određuje omjer koliko klima uređaj više predaje toplotne energije prostoru no što troši električne energije. Energy Efficiency Ratio (EER) oznaka je za omjer u hlađenju, a Coefficient of Performance (COP) oznaka je za omjer u režimu grijanja. Što su EER i COP koeficijenti viši, niži je utrošak električne energije.
Preduvjeti grijanja na klimu
Za topao i suh dom, izolacija je najvažniji uvjet koji način i jačinu grijanja zapravo postavlja u drugi plan. Upravo loša termička izolacija prostora (nepostojeća ili dotrajala termo fasada), loši, dotrajali prozori i vrata te loša ili nepostojeća izolacija krovišta kuća ili deke stambene gornjih katova zgrada glavni su krivac za velike mjesečne troškove grijanja. Ulaganjem u kvalitetnu izolaciju objekta smanjujete toplinske gubitke za 40% - 60% ili više. Neizolirani ili loše izolirani objekt gubi velike količine energije pa je potrebno uložiti velike količine energije kako bi se prostor zagrijao, a gašenjem grijanja temperatura u prostoru vrlo brzo opada. S velikim gubicima, svaki je način grijanja skup. Niti jedan prostor nije isti pa tako niti troškovi grijanja nisu isti po četvornom metru. Neki su stanovi omeđeni zidovima koji ih dijele od susjednih stanova koji su također zagrijani. Nasuprot tome - neke kuće imaju sve vanjske zidove na koje direktno utječe vanjska temperatura.
Mane grijanja na klimu
Kao i svaki sustav grijanja, i grijanje na klima uređaje ima određene mane. Klima uređaj ispuhuje topli zrak. Ako unutarnja jedinica nije smještena na idealno mjesto, topli će zrak puhati na stol ili trosjed što nije uvijek ugodno. Netko može biti osjetljiv na strujanje zraka te mu ovakav način grijanja neće biti ugodan. Klasični radijatori griju zračenjem te su zato potpuno bešumni i ipak pružaju ugodniji osjećaj topline. Iako je u nekim slučajevima moguće pokriti kvadraturu cijelog stana, za površine veće od 40 četvornih metara najčešće će biti potrebno postaviti više uređaja. Ukoliko je unutarnja jedinica postavljena u dnevnom boravku, strujanje toplog zraka možda neće prodrijeti kroz hodnik u spavaću sobu. Postavljanje dva uređaja iziskuje dvostruko početno ulaganje, no i povrat investicije kroz smanjene mjesečne troškove grijanja. Spomenimo i da unutarnja jedinica klima uređaja u sebi sadrži zračne filtere koje se preporuča čistiti svaka dva tjedna. Filteri se jednostavno održavaju toplom vodom, a čistim filterima održavamo kakvoću zraka i osiguravamo optimalan rad klima uređaja. Svaki način grijanja zahtjeva određeno minimalno održavanje pa zapravo čišćenje filtera i ne možemo nazvati manom.
Prednosti grijanja na klimu
Zbog manjih oscilacija temperature u prostoru, a naposlijetku i manjih troškova grijanja, idealno je klima uređaj držati stalno upaljenim, posebice pri nižim vanjskim temperaturama. Na taj način u prostoru dajemo komfor kroz cijelu godinu, idealnu temperaturu u svakom trenutku. Temperaturu prostora reguliramo jednostavno pritiskom na gumb daljinskog upravljača. Grijanje na klima uređaj daleko je ekonomičnije od bilo kojeg drugog grijanja. Jeftinije je od grijanja na drva ili grijanja na plin suprotno uvriježenom mišljenju kako je plin najjeftiniji energent. Grijanje na klima uređaj je čisto grijanje. Unutrašnja jedinica zrak filtrira kroz elektrostatske filtere koji uništavaju bakterije. Visoke temperature zagrijavanja klasičnih radijatora uzrokuju paljenje prašine te su jedan od uzročnika alergija. Termoakumulacijske peći sadrže azbestnu prašinu. Grijanje na drva zahtjeva velike troškove prije svake sezone grijanja, dobru pripremu te zatim svakodnevno potpaljivanje, pepeo i neugodan dim.
Mjesečni trošak grijanja na klimu
Inverter kapaciteta 4 kW u režimu grijanja prosječno će trošiti 0,66 kW po satu, odnosno 6,6 kWh dnevno za 10-satno grijanje stana od 45 m2. Prema cjeniku električne energije za kućanstva s dvotarifnim brojilom u Hrvatskoj, cijena 1 kWh za vrijeme više dnevne tarife je nešto preko 1 kn (uključen PDV). Jednostavno je izračunati kako će 10-satno grijanje na koje je potrošeno 6,6 kWh koštati 6,60 kn, odnosno mjesečni će trošak biti 200 kn. Pri izračunu potrošnje električne energije uzima se primjer termički dobro izoliranog prostora pri vanjskoj temperaturi od 7°C.