Lovor višnja (pripada porodici ruža) je zimzelena, brzorastuća biljka te se orezivanjem može oblikovati u samostalne grmove, kao živa ograda ili pak u drvoliki oblik orezivanjem donjih grana te puštanjem u visinu. Za nekoliko godina može narasti do čak 5 metara visine, a zbog svoje gustoće idealna je za živu ogradu i privatnost u dvorištu. Odlično podnosi orezivanje, raste u kontinentalnom i primorskom dijelu, odnosno izvrsno podnosi zimske minuse i ljetne vrućine. Iako odlično podnosi sjenu, brže će rasti na sunčanim položajima.
Načini i vrijeme sadnje
Najbolje vrijeme za sadnju je jesen i rano proljeće. Ukoliko se sadi u jesen, biljka će se tijekom zime dobro ukorijeniti, što će joj dolaskom proljeća omogućiti brzi i zdravi rast. Sadnja se može obaviti, ovisno o temperaturnim minusima sve do kraja prosinca na kontinentu, a čak i u siječnju u toplijim dijelovima, dok god su temperature iznad nule.
Ukoliko želimo postići gustu i bogatu živu ogradu, manje, jednogodišnje i dvogodišnje sadnice najbolje je saditi u razmacima od 30-40 cm. Za višegodišnje, razgranate sadnice može se saditi uz razmak od 50 cm. Dakle, dvije do tri sadnice po metru.
Orezivanje
Odlično podnosi orezivanje te je izrazito zahvalna biljka za postizanje uredne žive ograde, posebice zbog toga što je zimzelena pa će prižiti privatnost i u zimskim mjesecima.
Mlađe biljke orezujte po visini i širini kako biste potaknuli grananje i postigli ujednačenu i gustu ogradu. Prvih godina, preporuča se orezivanje u ožujku i lipnju nakon cvatnje, te zatim u kolovozu ili rujnu. Ogradu je potrebno skratiti po visini te po širini, ovisno o veličini i napretku biljaka. Jednom kada je ograda postigla željenu visinu, grmove je potrebno samo održavati i to u svibnju (ili lipnju) nakon cvatnje te ponovno u rujnu. Svakih 3-5 godina je potrebno orezati i središte grma kako bi se prozračivanjem omogućio daljnji rast novih izboja.
Ukoliko želite postići grmoliki oblik, u rano proljeće orezujte samo grane koje strše van željenog oblika, a mlade grane bliže korijenu prikratite na polovicu kako bi se grm razgranao i ne bi ostalo ogoljeno.
Bolesti i nametnici
Ponekad se mogu javiti gljivične bolesti prilikom koje se na listovima javljaju malene crvenosmeđe točke koje se kasnije pretvore u šupljinu. Gljivice najčešće napadaju mlado lišće, no ponekad se može proširiti na cijelu biljku. Za upotrebu fungicida posavjetujte se u poljoapoteci.
